Zapanjujuća promjena slike Danske koja je uvela geta u kojima vrijede drugačija pravila

Pojam danskog identiteta nekoć se izražavao u toleranciji prema drugome i drugačijem, no slika današnje Danske prilično se promijenila. Porastom utjecaja desnih nacionalista, poput populističke Danske narodne stranke (DPP) koja je na zadnjim parlamentarnim izborima po broju osvojenih glasova druga stranka u državi, u Danskoj dijelom službene politike postaju potezi koji bi nekoć bili nezamislivi.
Tako je Danska postala jedina država zapadnog svijeta koja je službeno uvela ‘geto’ – područje čiji stanovnici žive pod drugačijim pravilima u odnosu na ostatak zemlje. Prema sada važećim zakonima, djeca iz danskih geta moraju od svoje prve godine provesti najmanje 25 sati sedmično u državnom vrtiću u kojem se govori danski.

Prema predloženom novom zakonu, koji dolazi pred parlamentarce na izglasavanje najesen, predviđaju se dodatne zatvorske kazne za stanovnike geta ukoliko budu osuđeni za zločin, te strože kazne za zločine unutar područja geta.

DPP želi još veću kontrolu, pa su nedavno predložili da se djeci koja žive u getu uvede policijski sat, koji bi se provodio tako da im se stave narukvice na zglobove.

Nacrt nove zakonske regulative vlada opravdava zaštitom danskog društva i danskih vrednota. (Protivnici takvih mjera kažu da se radi samo o opravdanju za pretvaranje manjina u žrtvene jarce i prodavanju ksenofobije kako bi osvojili glasove.)

“Područja geta” definirana su nizom čimbenika, uključujući prihod, nezaposlenost, stopu kriminaliteta, obiteljsku pozadinu i stepen obrazovanja (iako se pritom priznaje samo obrazovanje u danskom sistemu, pa sirijski liječnik, primjerice, ne može biti smatran obrazovanim stručnjakom bez prijenosa diplome).

Troels Schultz Larsen sa Univerziteta Roskilde u Kopenhagenu naglašava da političari stalno mijenjaju smjernice kojima se definira geto i smatra da se u Danskoj događa “politička produkcija teritorijalne stigmatizacije”.

Martin Henriksen iz DPP-a prilično je iskren kada govori o podršci politici getoizacije Danske: ne fantazira o inače proklamiranoj namjeri iskorjenjivanja kriminala, već puca u samo središte onoga što svrbi svakog ksenofoba – ideju multikulturalne države.

“U osnovi, nadamo se da ćemo postići da se neki ljudi koji su ovdje i koji ovdje žive mnogo generacija, možda počnu odvraćati od kulture svojih roditelja i djedova”, kazao je za The Guardian. Henriksen je kazao da ne smatra Dankinjom nijednu muslimanku koja nosi maramu na glavi, bez obzira na njezino mjesto stanovanja, jezik ili privrženost danskim vrijednostima. “Prvo bi trebala skinuti maramu”, kazao je. Henriksen je jedan od političara koji su progurali aktuelnu zabranu nikaba, marame koja prekriva cijelo lice, a jedan od njegovih sljedećih ciljeva je ograničavanje hidžaba, marame koja prekriva glavu, prenosi Jutarnji.