Prvo uzajamno bombardiranje Izraela i Irana: Je li rat počeo?

Dok zapadni mediji ističu kako postoji mala vjerovatnoća da će dvije zemlje proširiti sukob van Sirije, mnogi strahuju da bi stvari mogle izmaći kontroli.

Piše: Ameen Mohamed Habla

Još se nije osušila ni tinta na odluci Donalda Trumpa da se povuče iz nukelarnog sporazuma, a Iran i Izrael su počeli razmijenjivati "poruke" raketama na dosad neviđen način. Rakete su se obrušile na desetke iranskih i izraelskih ciljeva u Siriji, što je otvorilo širok prostor za iznošenje pretpostavki i pitanja o narednim koracima.

Izrael je u četvrtak ujutro ispalio desetke raketa na ciljeve za koje su rekli da pripadaju iranskoj brigadi Al-Quds, specijalnim jedinicama iranske Revolucionarne garde, nakon što su ove snage izvršile raketne napade na izraelska područja i ciljeve na okupiranoj Golanskoj visoravni. Izraelska strana tvrdi da su projektili uspješno oboreni i da nije bilo ljudskih gubitaka. 

Ovakav razvoj situacije uslijedio je netom nakon saopćenja američkog predsjednika o povlačenju Washingtona iz nukleranog sporazuma. Izrael je pozdravio takav potez, nakon kojeg je proglasio stanje uzbune na Golanu i napao na položaje u Siriji za koje vjeruje da pripadaju Iranu.

Više (ne)podudarnih) interpretacija

Još uvijek nisu poznati mnogi detalji o ovako velikom razvoju događaja koji su se desili u Siriji na vojnom planu tokom proteklih dana. Iako postoji više interpretacija ovih dešavanja, može se zaključiti da se one ne razlikuju umnogome, s tim da se baš i ne podudaraju.

Izraelska vojska navodi da su njihove snage raketirale iranske obavještajne i logističke položaje, vojnu bazu u Al-Kiswahi, vojni logor na sjeveru Damaska, skladišta municije na Međunarodnom aerodromu u Damasku te vojne i promatračke lokacije, primarno povezane s iranskim Al-Quds snagama, ogrankom iranske Revolucionarne garde namijenjenim za operacije izvan države.

Izraelska vojska je navela kako je uništila većinu iranske vojne infrastrukture u Siriji, u skladu s ranije pripremljenim ciljevima. Međutim, prema riječima glasnogovornika izraelskih oružanih snaga, misija još uvijek nije okončana, u kontekstu toga da se vojska nalazi u stanju pripravnosti, koje je proglašeno prije nekoliko dana.

S druge strane, televizijski kanal Al Mayadeen, blizak Iranu, prenosi da su deseci projektila ispaljeni na četiri glavne izraelske vojne baze na okupiranoj Golanskoj visoravni, u kojima se nalazi nekoliko vojnih centara, između ostalog: centri za tehnička i elektronička izviđanja, glavni vojni centar za operacije elektronskog ometanja, glavni vojni centar za prisluškivanje, stanice za komunikaciju...

I dalje bez zapadnih i regionalnih stavova

Zvanična sirijska novinska agencija Sana izvijestila je da je sirijska protivzračna odbrana uništila jedan broj izraelskih raketa, prenoseći od vojnog izvora da je nekoliko izraelskih raketa pogodilo ciljeve, pri čemu je uništen radarski položaj i skladište municije, nakon napada na nekoliko mjesta protivzračne odbrane. Sirijska televizija, također, navodi da su izraelski napadi bili usmjereni i na avionsku bazu Khalkhalah i 150. brigadu u provinciji Suwaida.

Posljednja verzija dolazi iz Rusije, najvažnijeg međunarodnog aktera u Siriji, u kojoj rusko Ministarstvo odbrane navodi da su meta izraelskih napada bili iranski položaji i pozicije jedinica sirijske protivzračne odbrane. U saopćenju ruskog Ministarstva odbrane se navodi da je 28 izraelskih borbenih aviona ispalilo oko 70 raketa i deset taktičkih raketa "zemlja-zemlja". Rusko Ministarstvo odbrane je potvrdilo da je sirijska protivzračna odbrana uspjela oboriti više od polovine izraelskih projektila.

Izuzev poziva francuskog Predsjedništva da se zaustavi eskalacije nakon napada, još uvijek nisu izneseni jasni zapadni i regionalni stavovi kada se radi o ovoj eskalaciji koja prijeti time da stvari odvede u pravcu sveobuhvatnog sukoba u Siriji.

Još uvijek vlada suzdržanost iranskih političkih i vojnih struktura vezano za ova dešavanja, koje nisu iznijele nikakve službene stavove, za razliku od njihovog rivala Izraela. Premda su mediji bliski iranskim vlastima izvještavali o novom razvoju dešavanja, ovakve informacije nisu pripisivali iranskim službenim izvorima.

Znakovita posjeta Netanyahua Moskvi

Rusija, također, nije davala nikakve izjave satima, nakon čega je objavljeno saopćenje iz Ministarstva vanjskih poslova, u kojem se izražava zabrinutost zbog uzajamnih raketnih napada između Irana i Izraela.

Izraelski vojni glasnogovornik je, pak, rekao kako je Izrael "obavijestio ruski vojni vrh prije napada izvedenih u četvrtak na nekoliko položaja u Siriji preko naših postojećih mehanizama". Izraelski mediji, također, prenose da je Netanyahu rekao: "Rusija vjerovatno neće pokušati ograničiti izraelske vojne operaciji u Siriji."

Natanyahu je, nekoliko sati uoči ove eskalacije, obavio iznenadnu posjetu glavnom ruskom gradu Moskvi, tokom koje se susreo s predsjednikom Vladimirom Putinom. Nesumnjivo je da su pitanja situacije u Siriji i izraelske eskalacije protiv Irana bila na dnevnom redu ovog sastanka.

Rastuća napetost na sjeveru Izraela više nije samo verbalna, već po prvi put prerasta u vojne tenzije, navodi list Le Monde na početku izvještaja o raketnim napadima između Izraela i Irana, koji predstavljaju nezapamćeni razvoj događaja u ratu koji se na ovaj ili onaj način vodi između dvije strane već desetljećima. Francuski list navodi da su ovo najozbiljnija dešavanja još od 1973. godine na okupiranom sirijskom Golanu. Po prvi put su na položaje Izraela ispaljene rakete koje se pripisuju Iranu, a koji se izgleda odlučio "suprostaviti izraelskom prisustvu u Siriji, pa makar i samostalno", navodi se u drugom izvještaju istog lista.

Da li je moguć 'prvi direktni rat'?

Tokom proteklih sedmica Izrael je više puta napao na položaje za koje kaže da pripadaju iranskoj Revolucionarnoj gardi u Siriji. Thomas Friedeman u svom tekstu u The New York Timesu, pod naslovom "Idu li Iran i Izrael u svoj prvi direktni rat?", govori kako se mogu nazrijeti znakovi ozbiljnijeg sukoba od onoga što se dogodilo u prve dvije runde u Siriji.

Prvi sukob se desio 10. februara, kada je Izrael oborio iransku bespilotnu letjelicu koju su lansirale Al-Quds snage iz sirijske vojne baze T-4. Prema navodima izraelske vojske, putanja leta i analiza drona ukazivali su na to da letjelica "nosi eksploziv" i da je njen zadatak "subverzivna akcija u Izraelu".

U drugoj konfrontaciji, koja je bila rezultat prve, izraelski avioni su 9. aprila izveli raketni napad na bazu T-4 po prvi put. U napadu je stradalo sedam pripadnika Al-Quds snaga, elitnih jedinca iranske Revolucionarne garde, uključujući i pukovnika Mehdija Dehghana, koji je vodio jedinicu za dronove.

Iako se izgleda kao vruć početak rata koji je na samim vratima, američki internet sajt Stratfor ističe da Iran nastoji izbjeći veliki rat s Izraelom, pogotovo jer želi učvrstiti svoju poziciju u Siriji i održati zamah snaga lojalnih režimu u borbi protiv pobunjenika.

Strag od općeg sukoba na više polja

Izrael, po svemu sudeći, pažljivo bira pravi trenutak da dokrajči iranske interese u Siriji; iranski donositelji odluka su trenutno rastrgani između zahtjeva u državi i pritisaka izvana te prijetnji uvođenjem novih sankcija koje administracija predsjednika Trumpa želi nametnuti Iranu nakon izlaska Washingtona iz nuklearnoga sporazuma. Zbog toga bi ulazak Irana u bilo kakav sukob ili totalni rat s Izraelom, konkretno u ovom slučaju, predstavljao krajnje tešku opciju.

Sajt Stratfor piše da se Iran sada oslanja na druge potpisnice nuklearnoga sporazuma kako bi ovaj on ostao na snazi i nakon američkog povlačenja iz njega. Međutim, to možda neće biti toliko poželjna opcija za ove države ukoliko Iran nastavi znatnije intenzivirati svoj sukob s Izraelom u Siriji.

Dok zapadni mediji ističu kako postoji mala vjerovatnoća da će Iran i Izrael proširiti svoje sukobe izvan sirijskog bojnog polja, mnogi strahuju da bi stvari mogle izmaći kontroli, što bi dovelo do izbijanja općeg sukoba na više polja.

Pojedini smatraju da suzdržane reakcije Irana u suočavanju s, kako su to opisali, uzastopnim izraelskim napadima u Siriji u velikoj mjeri imaju veze sa sudbinom nukleranog sporazuma. Zbog toga mnogi odbacuju mogućnost da će se Iran upustiti u veći sukob tokom narednih sedmica, u kojima se vode pregovori i diskusije s potpisnicama nukleranog sporazuma, na čelu s Evropljanima, u nastojanju da se očuva ovaj sporazum.

'Arapski savez' na strani Izraela

Izrael se čini dosta motiviranijim da utvrdi svoje crvene linije u Siriji i iskoristi priliku za napad na iransko vojno prisustvo u ovoj državi, koje naziva jednim od najvećih sigurnosnih i vojnih rizika na svojim granicama. 

Reuters je prenio kako bivši američki potpredsjednik Dick Cheney i bivši direktor Centralne obavještajne agencije Leon Panetta strahuju od neželjenih posljedica Trumpove odluke da se povuče iz nukleranog sporazuma s Iranom, uključujući i moguće vojne akcije na Bliskom istoku. Ovakve strahove podupiru i objave Trumpa na Twitteru, u kojima indirektno prijeti vojnim akcijama protiv Irana, kada je rekao da će se dogoditi nešto ako Iran ne prihvati da pregovara o novom sporazumu.

Brojni analitičari smatraju da su trenutni uslovi spremniji više nego ikad ranije za izbijanje rata između Irana i Izraela, posebno s američkom administracijom, koja je veoma pristrasna i bliska Izraelu i usmjerena na vojnu opciju u rješavanju vanjskih pitanja. Također, u arapskom svijetu vlada nezapamćena podijeljenost i fragmentacija, gdje dolazi do pojave "arapskog saveza", kojeg čine utjecajne države arapskog svijeta. Ovaj savez ima identične stavove s Izraelom kada se radi o iranskom pitanju i odnosu prema ovoj državi.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Al Jazeera Balkans