BOŠNJACI U KISELJAKU: JEDNA VRSTA SEGREGACIJE

Bošnjaci su u Kiseljaku marginalizirani, čak bi se moglo reći da se nad Bošnjacima u Kiseljaku provodi jedna vrsta segregacije. Nema nijedne javne institucije kojoj je na čelu Bošnjak, nijednog upravnog ili nadzornog odbora u kojem Bošnjaci mogu odlučivati. Možemo kazati da nema čak ni neke važnije komisije u kojoj Bošnjaci odlučuju. Štaviše, izmjenama nekih dokumenata (poslovnika o radu, statuta...), uveden je paralelizam koji potpuno marginalizira prisustvo Bošnjaka u tim radnim tijelima

STAV: Već duže vrijeme upućujete apele zbog situacije u kojoj se nalaze Bošnjaci u Kiseljaku. Prošle godine uputili ste reakciju u kojoj stoji da “HDZ općinu Kiseljak smatra svojim privatnim vlasništvom”, te de je ono što se događa jasna poruka Bošnjacima šta ih očekuje u narednom periodu. Kakvi su trenutno odnosi s HDZ-om?

JAPAUR: Općinski odbor SDA Kiseljak opredijeljen je da s drugima radi na jačanju i razvoju lokalne zajednice i poboljšanju uvjeta za stanovanje na području općine Kiseljak za sve njene stanovnike. SDA vodi odgovornu politiku, politiku jedinstva, prije svega Bošnjaka, kako u državi Bosni i Hercegovini, tako i na području općine Kiseljak. U Kiseljaku smo, s drugim probosanskim strankama, 2015. godine pokrenuli Inicijativu za ravnopravnost konstitutivnih naroda i svih građana, s posebnim akcentom na položaj Bošnjaka u općini Kiseljak, kada smo detektirali ključne probleme koje treba rješavati.

Opredijeljenost za jedinstvo pokazali smo pripremajući se za lokalne izbore 2016. godine. Želja nam je bila da s drugim probosanskim strankama, koje djeluju u općini Kiseljak, napravimo jedinstvenu listu za Općinsko vijeće, predložimo zajedničkog kandidata za načelnika, i tako na najbolji način zastupamo interese građana općine. Nažalost, drugi nisu prepoznali naše napore, osim OO Stranke za BiH Kiseljak, koja je jedina podržala ovu ideju jedinstva. OO SDA Kiseljak i OO SBiH Kiseljak izašli su na izbore sa zajedničkim kandidatom za načelnika i zajedničkom listom za Općinsko vijeće pod nazivom SDA – SBiH – Jedinstvom do uspjeha.

Hvala Bogu, narod je prepoznao ideju i trud OO SDA Kiseljak i OO SBiH Kiseljak, prepoznao je vrijedne, kvalitetne, mlade i sposobne kandidate na listi za Općinsko vijeće i kandidata za načelnika kao ljude koji su spremni posvetiti se i raditi za društvenu zajednicu i ukazao im je povjerenje. Zahvaljujući tome, sada u Općinskom vijeću imamo sedam vijećnika, u odnosu na četiri, koliko ih je bilo u proteklom mandatu. Na listi za OV skoro smo udvostručili broj glasova, a i kandidat za načelnika dobio je znatno više glasova nego na prošlim izborima.

Međutim, implementacija izbornih rezultata pokazala je odnos HDZ-a prema stranci koja ima najveće povjerenje među Bošnjacima, a samim tim i prema bošnjačkom narodu u Kiseljaku. OO SDA Kiseljak ponudio je OO HDZ-u jasan prijedlog sporazuma i stvari na kojima SDA Kiseljak želi raditi, a koje su bitne za sve građane Kiseljaka, prije svega za Bošnjake. HDZ Kiseljak je to odbio i nastavio politiku majoriziranja Bošnjaka u Kiseljaku. Nažalost, podrška su mu tri vijećnika iz drugih političkih stranaka koji za sebe kažu da su Bošnjaci (dvojica iz SDP-a i jedan iz DF). HDZ je sa SDP-om i DF-om konstituirao Općinsko vijeće u kojem nije izabran predsjedavajući, nego njegov zamjenik koji je Hrvat iz HDZ-a, kao i načelnik. SDA Kiseljak u ovom cirkusu nije htjela učestvovati, a prava koja pripadaju Bošnjacima u Kiseljaku štitit će pred nadležnim sudom.

OO SDA Kiseljak i dalje će štititi dostojanstvo i ugled Bošnjaka na ovim prostorima i boriti se za jednaka prava svih konstitutivnih naroda i ostalih koji žive na području općine u skladu s popisom iz 1991. godine. OO SDA Kiseljak ne prihvata da predstavnici drugih konstitutivnih naroda uređuju pozicije koje, kao zagarantirane zakonskim propisima, pripadaju Bošnjacima.

STAV: Prošle sedmice imali smo priliku vidjeti kako SDP Kiseljak “zastupa” Bošnjake u toj općini. Predsjednik SDP Kiseljak Zaim Beriša na svom profilu na Facebooku napisao je sramni komentar u kojem vrijeđa Bošnjake. Kako komentirati ovaj istup?

JAPAUR: OO SDA Kiseljak osuđuje svaki oblik govora mržnje, a komentar o kojem pričamo jeste školski primjer govora mržnje i ksenofobije. Zatražili smo da se ove i slične stvari procesuiraju kod nadležnih institucija. Moj je stav da mlada osoba, koja je uz to i predsjednik stranke, ne može i ne smije razmišljati u tom smjeru, a kamoli ispoljavati javno govor mržnje. Mi koji smo u vlasti, nebitno na kojem nivou, moramo biti primjer u ponašanju i lideri u zagovaranju mira i tolerancije.

STAV: U saopćenju ste naveli da će SDA Kiseljak poduzeti sve zakonom dopuštene radnje da se ovakva i slična (ne)djela procesuiraju i zaustave. Očekujete li da će se oglasiti SDP i osuditi ovaj čin govora mržnje i koji su vaši sljedeći koraci?

JAPAUR: Generalno, javni medijski prostor u Bosni i Hercegovini zloupotrebljava se, iznose se psovke, uvrede i neargumentirane optužbe, a pod izgovorom slobode govora, medija i sl. Mislim da bismo se svi trebali pozabaviti tim stvarima, a posebno institucije kojima je to posao. Kada god budemo u prilici, ukazivat ćemo na takve stvari, a i svojim primjerom moramo dokazati da se tako ne ponašamo. Očekujemo da se oglasi institucija čiji je pojedinac napravio ovakav gaf, da osudi ili na drugi način pokaže da ne podržava ovakve stvari.

STAV: Koji su ključni problemi na političkoj sceni u Kiseljaku s kojima se vi susrećete kao predstavnici Bošnjaka?

JAPAUR: Položaj Bošnjaka u općini Kiseljak možemo posmatrati na dva načina, jedan je ekonomski, a drugi je društveno-politički. U ekonomskom smislu, možemo biti relativno zadovoljni, prije svega zato što u općini Kiseljak, kao i u susjednim općinama, Fojnici i Busovači, postoji nekoliko veoma uspješnih privrednih subjekata koji zapošljavaju veliki broj radnika, pa tako i Bošnjaka. Ti privredni subjekti uspješni su jer imaju kvalitetan menadžment i dobru organizaciju, iako možemo skoro sigurno kazati da je pomoć i podrška ovim subjektima od strane lokalnih, pa i viših nivoa vlasti, tj. politike, minimalna, i morala bi biti veća.

Što se tiče društveno-političkog položaja Bošnjaka u Kiseljaku, ne možemo nikako biti zadovoljni. Bošnjaci su u Kiseljaku marginalizirani, čak bi se moglo reći da se nad Bošnjacima u Kiseljaku provodi jedna vrsta segregacije. U Kiseljaku nema nijedne javne institucije kojoj je na čelu Bošnjak, nema nijednog upravnog ili nadzornog odbora u kojem Bošnjaci mogu odlučivati, možemo kazati da nema čak ni neke važnije komisije u kojoj Bošnjaci odlučuju. Štaviše, izmjenama nekih dokumenata (poslovnika o radu, statuta…), uveo se paralelizam koji potpuno marginalizira prisustvo Bošnjaka u tim radnim tijelima. Struktura zaposlenih u javnim institucijama također je nezadovoljavajuća. Ni u njima Bošnjaci nisu zastupljeni u skladu s rezultatima popisa.

Također, nema legalnih mjesnih zajednica, koje su osnova funkcioniranja lokalne zajednice i kroz koje se izražava volja stanovnika koji čine jednu MZ. Mislim da se svjesno opstruira rad MZ kako bi se uveo centralizam upravljanja iz Općine.

Ako dublje uđemo u analizu, vidjet ćemo da je Općina u protekloj godini izgradila tri dječija igrališta na kojima nema ni jednog bošnjačkog djeteta da se igra. Ako zbog nedostatka učionica za djecu koja nastavu pohađaju po hrvatskom planu i programu Općina izgradi školu, a djeci koja nastavu pohađaju po bosanskom planu i programu uskraćuje se čak i mogućnost korištenja postojeće fiskulturne sale, to jasno pokazuje u kakvom su položaju Bošnjaci u Kiseljaku.

STAV: S kojim se to sve problemima i preprekama Bošnjaci susreću živeći u Kiseljaku?

JAPAUR: Dat ću nekoliko primjera iz kojih se može vidjeti kako je biti Bošnjak u Kiseljaku. Nacionalna struktura zaposlenih u Općini Kiseljak ne odgovara popisu iz 1991. godine, kada je u našoj općini živjelo nešto više od 40% Bošnjaka. Od ukupno 55 uposlenih, danas je samo njih 15 bošnjačke nacionalnosti, a i kod ispunjenja kvote pripadnika srpske nacionalnosti to nije adekvatno urađeno. U Vatrogasnoj jedinici u Kiseljaku, koja je postala dio Službe za civilnu zaštitu Općine Kiseljak, od sedam zaposlenih nema nijednog nehrvata (člana HDZ-a). Bošnjacima je zabranjeno da rade u nekim službama u Općini, kao što je Služba za financije i proračun (jedan Bošnjak bio je raspoređen u ovu službu općinskim rješenjem koje nikada nije provedeno, jer, navodno, u kancelariji nema stolice već osamnaest godina).

Na planiranje i utrošak budžeta Općine Kiseljak svi, osim načelnika i OO HDZ Kiseljak, imaju minimalan ili, bolje rečeno, nikakav utjecaj. Načelnik Općine upravlja i dodjeljuje sredstva po vlastitom izboru. Jedina smo općina na području Srednjobosanskog kantona koja nema formirane mjesne zajednice jer načelnik i HDZ ne dopuštaju formiranje želeći svu vlast držati u rukama načelnika. I ovo su, između ostalog, razlozi zašto smo proglašeni najnetransparentnijom općinom.

U Domu zdravlja Kiseljak, od 92 zaposlenih, samo je 21 Bošnjak, što je oko 23%. Ista je situacija i s pripadnicima srpske nacionalnosti i onima koji se izjašnjavaju kao Ostali. Ni na jednom rukovodećem mjestu, pa ni na mjestu glavne sestre Doma zdravlja, koja bi, po nekom ključu dogovora kod spajanja domova zdravlja, trebala biti iz bošnjačkog naroda, pošto je direktor iz reda hrvatskog naroda (kako je, npr., u Domu zdravlja Fojnica, Busovača i dr.), to nije ispoštovano. Kod novih upošljavanja ne vodi se računa o nacionalnoj zastupljenosti. Nakon penzioniranja jednog stomatologa Bošnjaka, primljena su dva stomatologa Hrvata, nakon penzioniranja jednog vozača Bošnjaka, primljen je vozač Hrvat. Dom zdravlja ima samo jednog člana upravnog odbora iz reda Bošnjaka, a četiri iz reda Hrvata, te nijednog iz reda trećeg konstitutivnog naroda, ili reda ostalih građana koji žive na području općine.

U Javnom preduzeću Vodovod i kanalizacija d.o.o. Kiseljak uposlena su 22 radnika, od kojih su samo dva Bošnjaka. Ni u rukovodstvu ovog javnog preduzeća nema nikog osim Hrvata.

Srednje škole u Kiseljaku pohađa znatan broj učenika bošnjačke, srpske i ostalih nacionalnosti (260 do 300 učenika), a ipak još nije uvedena nacionalna grupa predmeta, nemaju nijednog profesora Bošnjaka, osim vjeroučitelja, u upravljačkoj strukturi nema Bošnjaka, iako su oko 40% učenika u ovim školama bošnjačka djeca.

U osnovnim školama onemogućeno nam je korištenje sale, dvorišta, igrališta, djeca pohađaju nastavu u lošim uvjetima. Od šest osnovnih kiseljačkih škola, četiri rade po nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku, a dvije po nastavnom planu i programu na bosanskom jeziku. U najtežim uvjetima funkcionira OŠ “Kiseljak 1” Bilalovac, koja, pored centralne škole u Brestovskom, ima i tri područne škole. U Područnoj školi “Kiseljak”, u kojoj se izvodi nastava od prvog do osmog razreda, učenici pohađaju nastavu u nekadašnjoj zgradi obdaništa, gdje veći dio prostora ne odgovara pedagoškim standardima.

STAV: U januaru ove godine član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović posjetio je SDA Kiseljak. Malo prije toga, imali ste donaciju federalnog ministra Edina Ramića povratnicima u općini Kiseljak. Kakav je odnos vrha SDA prema općini Kiseljak?

JAPAUR: Sama posjeta predsjednika SDA Bakira Izetbegovića, kao i delegacije koju je on predvodio, jeste, čini mi se, dolazak najviše delegacije koja je ikada posjetila Kiseljak. U tom pogledu, ona je veoma značajna za nas u Kiseljaku.

Sve političke aktivnosti koje organi OO SDA Kiseljak provode u Kiseljaku koordinirane su s višim organima stranke, koji imaju povjerenje u OO SDA Kiseljak, i u tom smislu nam daju punu podršku. Zalažu se u okviru svojih nadležnosti da se navedeni problemi u Kiseljaku riješe, pa tako imamo razgovore na kantonalnom nivou između SDA i HDZ-a, kao i najavljene razgovore na najvišem nivou između ovih stranaka.

Kada je riječ o pomoći viših nivoa vlasti stanovnicima općine Kiseljak, ne mogu a da ne izdvojim Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica, na čelu s gospodinom Ramićem, koje konstantno pomaže povratnicima u Kiseljaku, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BIH na čelu sa Semihom Borovac, Vladu SBK na čelu s premijerom Tahirom Lendom, kao i načelnike koji su iz SDA.

S obzirom na to da u Kiseljaku ne funkcioniraju mjesne zajednice, kod kandidiranja projekata prema višim nivoima vlasti jedina mogućnost jeste da projekte šaljemo preko organa Općine, koji nekada ne izađu u susret i ne pošalju tražene projekte ka višim nivoima.

Možemo reći da imamo pomoć viših nivoa vlasti, ali bez adekvatne podrške općinske administracije, to ide veoma teško. Uz pomoć i razumijevanje općinske administracije, mogli bismo realizirati mnogo više projekata i našu lokalnu zajednicu učiniti ugodnim mjestom za življenje.

MAGAZIN "STAV"